Zdravko Marić o Vladinu planu za više od 320 tisuća ljudi: "Nadamo se da više neće biti ovakvih vrsta mjera"

Kad su u ožujku došle kritike iz Bruxellesa, premijer vam je svima poručio da ne kopiramo to kao iz godine u godinu. Da raščistimo, koliko ste toga kopirali od prošle godine?

Pročitajte i ovo kontrolori im staju na kraj Hrvati i lažna bolovanja: "Znam čuti od kolegica - idem na bolovanje, idem se odmoriti" Dan izbora na Novoj TV Izborni program na Novoj TV od 17 sati, u 19 sati prve procjene izbornih rezultata

Ima određenih stvari koje se na neki način vuku iz godine u godinu, ali ima i važnih stvari. Slažem se, naravno da govorimo i o reformi javne uprave, sustavu zdravstva već dugi niz godina. Duboko vjerujemo i nadamo se da ćemo biti Vlada koja će to biti kadra provesti.

Mislite da će vam u Bruxellesu vjerovati, s obzirom na to da prošle godine niste proveli mjere koji ste sami sebi prepisali?

Mislim da smo u Bruxellesu postavili dosta visoku razinu vjerodostojnosti, kredibiliteta, naročito u segmentu javnih financija ove dvije godine. Ovi rezultati daju nam za pravo da naš dijalog s Europskom komisijom vodimo na potpuno drugačiji način. I naše brojke i projekcije i riječi koje smo usvojili u okviru ovog dokumenta imaju svoju težinu.

Mislite li da bi građani više osjetili kad bi im smanjili porez na plaću ili smanjili PDV?

Naravno da ako gledate izdvojeno, onda bi odgovor bio da bi porez na plaće imao izravni utjecaj. Međutim, znate da smo u prvom krugu velike porezne reforme govorili o toj tematici...

Govorili ste da je to bio zamašnjak i osobna potrošnja.

Sveobuhvatne i cjelovite. Stalno sam koristio te karakteristike jer one zaista u tom smjeru jesu.

A zašto se ne usudite u to krenuti?

Ne da se ne usudimo. Dapače, rekao sam predstavljajući nacionalni program reformi – mislim da svi trebamo biti zadovoljni da smo u situaciji u kojoj možemo govoriti o nastavku poreznog rasterećenja.

Znači, ima još prostora da se smanji porez na dohodak?

Prije svega bih rekao da ćemo u ovom segmentu gledati - možda porez na dohodak ne toliko, jer smo ga zaista sveli na razinu da efektivna stopa poreza na razini od nešto preko sedam posto. Međutim, postoje još neki porezni oblici koji u prvog krugu možda nismo toliko zahvatili pa između ostalog i neizravan porez na dodanu vrijednost.

Kad smo kod PDV-a, dva postotna poena, to je nekih šest milijardi kuna...

Malo manje.

Pet i pol. I to sve ostaje trgovcima. Već smo imali iz Sanaderove Vlade istu situaciju. Mi građani to nismo osjetili. Je li možda pametnije da date neku međustopu, primjerice na struju ili neke takve stvari?

U ovom trenutku ipak ne bih govorio još, jer nismo donijeli ni odluku. Kao što smo najavili, predviđamo do ljetne stanke da ćemo provesti, u konačnici i u zakonskoj smo obavezi, prvi krug porezne reforme, napraviti tu ex post analizu učinaka. Ali isto tako sukladno tome napraviti novu analizu koja će onda definirati što je u ovom trenutku najbolje i što bi hrvatski građani i gospodarstvo najbolje osjetili.

Jeste li skloni da se smanji stopa za jedan ili dva posto ili da uvedete međustopu za primjerice energiju. Imate sad pravo na nultu stopu, da tu građanima pomognete?

Nulta stopa nije još u potpunosti zaživjela, o njoj se raspravlja još na razini EU-a. Što se energetike tiče, u okviru prvog kruga porezne reforme, i meni je žao da se tada nije toliko to apostrofiralo, ali prvi krug porezne reforme napravio je značajan premještaj poreznog tereta s rezidenata, dakle s hrvatskih građana, prema nerezidentima. To je sigurno pozitivna stvar.

Možemo li očekivati da će hrana imati manju stopu PDV-a nego sada?

Razmatrali smo puno i hranu i napravit ćemo ponovno tu analizu. Mislim da nemamo fiskalnog kapaciteta da napravimo i jedno i drugo. Ali, na kraju ćemo donijeti pravu odluku. Znate da, što se tiče standardne stope PDV-a, i u samom izbornom, a onda i u programu Vlade, mi se toga držimo, jer smatramo da između ostalog i politika mora biti u tom smislu kredibilna.

Sljedeće godine možemo očekivati smanjenje PDV-a za dva posto?

Ne bih žurio toliko puno, zato što za ovu situaciju u koju smo se doveli to je sigurno dobro. Ali treba održati na visokoj razini održivost javnih financija.

Možemo li očekivati da PDV vratite na 13 posto?

Mislite za ugostiteljstvo?

Da.

U ovom trenutku ne bih donosio nikakve sudove, ali za to postoji mala vjerojatnost.

Što će se onda smanjiti od PDV-a?

Vidjet ćete. Iz današnje perspektive...

To izgleda kao mrvice.

Svaka milijarda kuna u proračunu koja je manje tereta za porezne obveznike mislim da nisu mrvice. Mislim da o tome moramo vrlo pomno razgovarati. Do sada moramo reći da je hrvatski porezni sustav rasteretio više od jedan posto BDP-a, dakle, gotovo četiri milijarde do sada rasterećenja je već napravljeno.

Mi smo zemlja turizma. Kad ima sunca, ima turista, vama se puni proračun PDV-om. PDV vam čini 40 posto proračuna. Nije li to rizik?

Sad ste otvorili drugu temu. Kad se uspoređujemo s drugim zemljama EU-a, mi iznadprosječno oporezujemo potrošnju. Pa vam je između ostalog to argument zbog kojeg trebamo razmotriti PDV, odnosno spuštanje opće stope. S druge strane imamo i druge segmente u kojima imamo određene specifičnosti. Sigurno da bi mi htjeli da možemo dodatno rasteretiti i ostale namete na rad. Prije svega mirovinske i zdravstvene doprinose. Međutim, znate u kakvom su stanju ta dva sustava.

Znači, vama je manevarski prostor nikakav?

Do samo prije tri godine imali smo deficit proračuna 17 milijardi kuna i govorilo se samo o nekakvim novim porezima. Danas smo sveli proračun na izbalansiranu razinu i govorimo o poreznom rasterećenju. Mislim da je to bolja situacija.

U petak bi premijer trebao objaviti plan za blokirane. Kakvu ćete poruku poslati ako ćete samo opraštati dugove, a ne ljude tjerati da tri, četiri godine idu na financijski oporavak, jer opraštala je i Milanovićeva Vlada pa su se opet vraćali u minuse.

Predstavit ćemo paket koji će ići na javnu raspravu pa će biti prilike i da javnost i stručna i ostala daju svoje komentare. Naravno, moramo voditi brigu i o porezu. Hrvatski pravni i porezni sustav mora štititi i vjerovnike i dužnike, ali i one koji uredno servisiraju svoje obveze bez obzira na sve poteškoće u kojima se nalaze. Mi smo kao Vlada, s obzirom na problematiku blokiranih koja je dosta eskalirala odlučili ići u tom smjeru. Duboko i iskreno se nadamo da više neće biti takvih vrsta mjera.

Ovo je zadnje što se oprašta?

Nadam se i vjerujem. S tim da ćemo napraviti kombinaciju koja neće samo značiti isključivo da se samo nešto oprašta nego da ćemo utjecati i da taj dug i takve vrste pojavnih oblika više ponovno ne nastaju. Dakle, prevenirati određene stvari koje možemo.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr